Finansije i Osiguranje - Bosna i Hercegovina

Zaduženost bi trebala biti kontrolisana

Vrijednosni papiri koji vrlo jednostavno pretvaraju svoju nominalnu vrijednost u novac, bez bilo kakvih ispunjavanja uslova, gotovo su uveli u praksu prodaju trezorskih zapisa i obveznica na tržištu (berzi) čim ponestane novca.

Naša zemlja nije u velikoj mjeri osjetila efekte globalnih ekonomskih poremećaja. Razlog leži u strukturi izvora finansiranja, gdje se banke uglavnom oslanjaju na lokalne izvore, poput depozita stanovništva i preduzeća.

Povjerenje

FBiH se samo u prošloj godini zadužila za 387,69 miliona KM, dok se RS u prošloj godini na berzi zadužio za 884,24 miliona KM. No, tu nije kraj, od početka ove godine RS se četiri puta pojavio na berzi s emisijom hartija od vrijednosti, a posljednje dvije emisije sa kamatom od čak 4 posto. Istina, najavljeno je i peto pojavljivanje petogodišnjih obveznica u visini od 40 miliona i s kamatom od čak 6 posto. Federacija BiH je također 19. marta najavila emisiju trezorskih zapisa u vrijednosti od 30 miliona sa dospijećem na 18. septembar 2024. godine.

Međutim, često se dešavalo da entiteti, a posebno RS, nisu imali dovoljan interes investitora. Naime, entiteti putem Sarajevske i Banjalučke berze ulagačima ponude trezorske zapise u navedenim iznosima. Kupci ovih vrijednosnih papira su uglavnom poslovne banke, pa se radi o vrsti duga. RS je više puta imao sličnih problema s investitorima, a tada je obrazloženo da investitori gube povjerenje u ovaj entitet, ponajprije zbog napetih odnosa s većim dijelom međunarodne zajednice. Slična situacija je i danas, jer upozorenje pomoćnika ministra finansija SAD-a Anne Morris da banke sebe izlažu riziku sankcija ozbiljno smanjuje interes za ove trezorske zapise.

Situacija je nešto povoljnija u Federaciji BiH, no i ovdje se dešavalo da ponuđeni trezorski zapisi ne naiđu na pogodno tlo. Ponuđeni trezorski zapisi iz novembra 2023. su bili neuspješni iako je kamata bila 3,0619 %, a ponuđeni iznos 50 miliona. Situacija je gotovo ista, pa se s pravom postavlja pitanje gube li investitori povjerenje u finansijski sistem entiteta, jer poznato je da poslovne banke imaju više nego dovoljno novca u rezervi kojim bi mogle kupiti te vrijednosne papire.

Svetlana Cenić, ekonomska analitičarka, kaže: “Naša bolest je i unutrašnji dug, koji niko ne gleda, koji je ogroman i to će neko morati da plati, a znamo ko je vlasnik kapitala u javnim i državnim preduzećima. Zemlje u razvoju ne bi smele imati javni dug koji je veći od 35 do maksimalnih 40 posto BDP-a, jer u protivnom nema razvoja”.

Predviđanja

U isto vrijeme, u prošloj godini su banke u FBiH ostvarile 915,4 miliona KM prihoda od kamata i sličnih prihoda, a neto dobit u istom periodu je iznosila 520 miliona. Znatan dio prihoda naravno čini i kupovina vrijednosnih papira. Nije nepoznanica da su upravo najveći kupci poslovne banke koje za kratko vrijeme eskontuju vrijednosne papire sa vrlo visokim kamatnim stopama.

Recesijska predviđanja poslije krize izazvane pandemijom koronavirusa su bila da će 2024. biti godina ubrzanog ekonomskog rasta, a time i smanjenja budžetskih deficita, no vidimo da nije baš tako, pa čak ni usvajanje najvažnijih finansijskih dokumenata (usvajanje budžeta) ne ide u skladu sa zakonskim rokovima.

Međutim, još nije sasvim jasno ima li dovoljno političke volje za bitnije promjene u fiskalnoj politici, kao što je najavljeni set fiskalnih zakona.

Za ovakav način zaduživanja nisu zabrinuti samo građani već i bankari zbog mogućih sankcija SAD-a. Najava SAD-a da će uvesti sankcije bankama u RS-u koje budu sarađivale s osobama i firmama na američkoj crnoj listi, zabrinula je bankare, ne samo u RS-u nego i u FBiH, jer je to nova situacija u kojoj se do danas nisu našli.